OSR Sustav – “crna lista” HROK-a i DOR

Kada poželite realizirati kredit u banci, banka ima neke svoje formule i razloge zašto će vam taj kredit odobriti ili odbiti. Neke od razloga će vam reći, a poneke i prešutiti pa ćete imati dojam da se radi o nečemu što ne razumijete ili, još gore, da se nekomu ne sviđate… Da pokušamo razbiti tu mistiku, u ovom blogu pozabavit ćemo se temom HROK-a odnosno načinima kako banka temeljem vaše kreditne povijesti, tj. načinima kako ste se ponašali u prošlosti pokušava procijeniti kako ćete se ponašati u budućnosti.

„Loš“ status u HROK-u često je povezan i s blokadom računa, o čemu smo više pisali u jednom od naših blogova, a i tema kako izaći iz blokade i realizirati kredit je usko povezana s kreditnom poviješću naših klijenata. Lakše je kada je problem samo kreditno izvješće, a ako se radi o blokadi računa, HROK taj podatak nema, morate u FINU.

Što je Hrvatski Registar Obveza po Kreditima (HROK)

HROK je kratica od Hrvatski Registar Obveza po Kreditima, osnovale su ga banke, točnije 20 banaka 2004. godine s idejom da na jednom mjestu imaju podatke o korisnicima kreditnih proizvoda u bankama članicama HROK-a. Sustav je imao uspona i padova, različitih naziva za ista izvješća, jedno vrijeme čak i nije funkcionirao (što je napravilo dosta nereda na tržištu, ali o tome ćemo kasnije), ali osnovna ideja je ista od samog početka – ocijeniti potencijalne korisnike kredita na temelju njihovog ponašanja u prošlosti. O samom konceptu dalo bi se raspravljati, ali kreditni registri postoje već dugo i nisu nužno loša stvar ako ih kreditori koriste na pravilan način.

HROK crna lista – OSR sustav

Na početku bješe „crna lista“ kao popis neurednih klijenata koji su banke razmjenjivale između sebe kako im se ne bi dogodilo da netko s problematičnim ponašanjem hoda od banke do banke i uzima kredite s namjerom da ih ne otplaćuje uredno. Zatim smo imali izvješća HROK-a i DOR, a od nedavno (relativno) tj. od 2020. godine registar koji se naziva OSR – Osnovni Sustav Registra.

OSR-om zapravo upravlja pravna osoba pod nazivom HROK d.o.o. kojeg su osnovale banke. Kreditnih institucija (banaka) koje razmjenjuju podatke u OSR sustavu je 21. Banaka na hrvatskom tržištu je – 21. Točno, nema vam spasa… Osim banaka, članice sustava su i neke leasing kuće i jedna stambena štedionica.

Kada sustav nije funkcionirao onda smo zapravo svi vidjeli čemu on služi. Kada je na snagu stupila uredba GDPR koja na europskoj razini regulira zaštitu osobnih podataka građana, HROK jedno vrijeme nije funkcionirao i došlo je do priličnog nereda na tržištu. Zašto? Banke nisu razmjenjivale podatke o realiziranim kreditima i urednosti njihove otplate pa posljedice te situacije vidimo i danas. Građani su podizali kredite iznad svoje kreditne sposobnosti pa su se pojavljivali slučajevi da npr. primanja budu 5.000 kn, a kreditne obveze 6.000 kn mjesečno. Jasno je da je takva situacija neodrživa za osobne financije i da vodi u prezaduženost. Zaključak? Možda kreditni registar i nije tako loša stvar, bez obzira na objektivna ograničenja i dogmu „jednom neuredan klijent, uvijek neuredan klijent“.

Ako guglate „krediti bez hroka“, „banke koje ne gledaju hrok“ i slično, vjerojatno imate neki problemčić koji se dogodio u prošlosti i sada vas promatraju kao zločinca čim ukucaju vaš oib u banci. Moramo vas razočarati, banke koje ne gledaju hrok baš i ne postoje. Više je pitanje kako ga gledaju ili kako interpretiraju podatke iz vašeg kreditnog izvješća. Istina, ponekad se pojavi neka kreditna linija za kredite manjih iznosa koja „optimistično“ promatra vaše ponašanje u prošlosti, ali to je rijetko i neće zadovoljiti vaše potrebe.

Sljedeće logično pitanje je: griješio sam, ali sada su moje obveze uredne, kada će me HROK zaboraviti? Nažalost ne tako brzo, kada podmirite novčanu obvezu, podaci o njoj postoje u registru još četiri godine, a nakon toga se trajno brišu. Kod neurednosti bi trebalo razlikovati razne situacije koje se događaju u životu od neodgovornog zaduživanja ili neurednosti s predumišljajem, ali za sada su kriteriji za sve isti.

Podaci u OSR sustavu

Otkada je čuvena GDPR uredba stupila na snagu, za doći do vaših podataka u OSR sustavu potrebno je više truda. Nekada je HROK izdavao i tzv. izvješće na „osobni zahtjev“ i moglo ga se zatražiti izravno u HROK-u uz plaćanje naknade. Dobra stvar je da naplate više nema, a loša da ako zahtjev podnosite HROK-u to morate napraviti pisanim putem, na adresu Hrok d.o.o., Ulica Filipa Vukasovića 1, 10000 Zagreb, uz obaveznu ovjeru vašeg potpisa kod javnog bilježnika u Republici Hrvatskoj. Ukoliko se nalazite u inozemstvu, potpis je potrebno ovjeriti u konzularnom uredu ili veleposlanstvu Republike Hrvatske.

To je trenutno jedini način na koji vas Hrok može pouzdano identificirati sukladno uputama voditelja obrade, a identifikacija je nužna kako bi se osigurala zaštita vaše privatnosti, odnosno umanjio rizik slanja Vaših osobnih podataka trećoj osobi.

Te komplikacije su uvedene zbog GDPR-a jer je pretpostavka da će vam netko hakirati e-mail ili falsificirati potpis da bi valjda saznao gdje ste podizali kredite i koliko ste kome dužni. Ako uvid u OSR sustav tražite u svojoj poslovnoj banci, možete poslati zahtjev e-mailom, ako je ta adresa verificirana u sustavu banke. Zahtjev adresirate na službenika za zaštitu osobnih podataka u vašoj banci, mail adresa bi trebala biti dostupna nakon kraće potrage.

Vaši identifikacijski podaci u OSR sustavu su OIB i ime i prezime, a ako se radi o pravnoj osobi, OIB, naziv i matični broj poslovnog subjekta.

Podaci o novčanim obvezama u sustavu su:

• Vrsta obveze
• Datum stanja
• Oznaka
• Datum ugovaranja
• Status obveze
• Uloga (dužnik, sudužnik, jamac)
• Broj dana kašnjenja
• Vrsta subjekta (potrošač, poslovni subjekt)
• Ugovoreni datum isteka/zatvaranja
• Dospjeli i neplaćeni dug
• OIB
• Stvarni datum isteka zatvaranja
• Institucija (banka, leasing kuća, stambena štedionica)
• Vrsta otplate obveze (anuitet, rata,…)
• Ugovoreni iznos
• Iznos anuiteta
• Iskorišteni iznos
• Instrument naplate da/ne
• Zalog na nekretnini da/ne
• Učestalost plaćanja anuiteta (mjesečno, tromjesečno, polugodišnje,…)
• Posebnosti
• Nedospjeli dug/glavnica
• Obračunata nedospjela kamata
• Ukupan iznos obveze

Ovo su podaci za kredite, a ako se radi o nekim drugim proizvodima tipa prekoračenje po tekućem računu, ima toga još, npr. ugovoreni iznos, iskorišteni iznos, neiskorišteni iznos, prekoračeni iznos, prosjek iskorištenog stanja za prethodnih 3/6/12 mjeseci.…

Urednost plaćanja mjeri se brojem dana kašnjenja u rubrici „kasni dana“, sada ima četiri statusa koji su označeni i bojama:

• 0 dana (bijelo)
• 1-30 dana (zeleno)
• 31-90 dana (žuto)
• 91 i više dana (crveno)

U izvješću to izgleda ovako:

Nekada je HROK imao statuse od 1-9 gdje je 1 bila uredna naplata (kašnjenje do 30 dana), zatim su, ovisno o broju dana kašnjenja bili statusi 2-3-4, zatim „prodaja potraživanja“, sve do statusa 9 – „sumnjivo potraživanje“.

U OSR-u je zatim svaka pojedina obveza povijesno razrađena, po godinama, na ovaj način:

Na kraju svakog upita u OSR sustav navode se i upiti postavljeni u sustav u posljednjih 48 mjeseci, tu je navedeno iz koje banke i koje godine je zatražen uvid u sustav, upita može biti i više u jednoj godini.

Uvid u obradu podataka – vaša prava

Na početku HROK izvješća detaljno ste upoznati s vašim pravima u odnosu na Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka).

Uredba je onaj GDPR o kojem stalno pričamo i na koji se svi pozivaju kada vam žele zagorčati život 😊.

Svrhe obrade

Osnovni sustav registra (u daljnjem tekstu: OSR sustav) je sustav za razmjenu podataka za potrebe procjene kreditne sposobnosti i/ili upravljanja kreditnim rizikom, u kojem kao korisnici sudjeluju kreditne i financijske institucije u Republici Hrvatskoj.

Korisnici su zajednički voditelji obrade u Osnovnom sustavu registra, a izvršitelj obrade je društvo Hrvatski registar obveza po kreditima d.o.o. Zagreb, Ulica Filipa Vukasovića 1 (u daljnjem tekstu: HROK).

Svrha obrade i razmjene Vaših osobnih podataka između kreditnih i financijskih institucija kao korisnika OSR sustava jest procjena Vaše kreditne sposobnosti i/ili upravljanje kreditnim rizikom prema vama u slučaju kada ste naš klijent ili u slučaju da to namjeravate postati.

Razmjena Vaših podataka u OSR sustavu:

U OSR sustavu obrađuju se dvije kategorije Vaših podataka: identifikacijski podatci i podatci o postojećim i podmirenim ili na drugi način zatvorenim novčanim obvezama.

Članovi HROK-a to mogu raditi tj. pravna podloga da to smiju je tzv. legitimni interes da procjenjuju kreditnu sposobnost klijenata (sposobnost klijenata za urednom otplatom obveze) kako bi smanjili i/ili izbjegli rizik loših plasmana i prezaduženosti klijenata te upravljali kreditnim rizicima u odnosu na svoje klijente što je jedna od regulatornih obveza korisnika.

Primatelji podataka iz OSR sustava su samo korisnici OSR sustava, i to samo oni koji su postavili zahtjev za razmjenu podataka i na temelju toga dobili izvještaj s podatcima o Vašim novčanim obvezama ili obavijest da se u OSR sustavu ne nalaze podatci o Vašim novčanim obvezama. Posredno, primatelj je i HROK kao izvršitelj obrade u OSR sustavu.

Vaša prava

• Vezano uz obradu Vaših osobnih podataka u OSR sustavu, imate i sljedeća prava u skladu s Uredbom:
• pravo na ispravak, U slučaju da smatrate da podaci koji se obrađuju u OSR sustavu nisu točni ili potpuni
• pravo na brisanje („pravo na zaborav“), ukoliko za to postoji legitiman razlog zbog kojeg podaci više nisu nužni
• pravo na ograničenje obrade, opet pod određenim uvjetima odnosno pravnim razlozima
• pravo na prigovor, temeljem vaše posebne situacije koja nadilazi legitimni interes za obradu

Sva navedena prava možete ostvariti nakon nedvojbene identifikacije podnošenjem pisanog zahtjeva kod onog korisnika čiji ste klijent te u odnosu na kojega želite ostvariti pravo, a više informacija može se pronaći na internetskim stranicama korisnika OSR sustava.
HROK d.o.o. u ime korisnika OSR sustava

Da zaključimo, OSR sustav je sasvim sigurno koristan alat za kreditore koji ga koriste. Ono što djelomično osporavamo je način njegovog korištenja i „bihevioralni“ pristup koji banke koriste u predikcijama ponašanja klijenata. Smatramo da se u 15-ak godina aktivnog korištenja HROK izvješća dosta toga dogodilo, globalno i lokalno, i da ponašanje dužnika u prošlosti može biti samo jedan od elemenata procjene kreditnog rizika i ponašanja u budućnosti.

Jedan od, ali nikako jedini, a niti najvažniji…